Burera: Batangariye urwego servise zitangwa n’ibitaro bya Butaro rugezeho, baterwa ubwoba n’ubwiyongere bw’abarwayi ba kanseri bagana ibi bitaro
Muri gahunda yateguwe n’ubuyobozi bw’akarere ka Burera yo kumurikira abanyamakuru ibikorwa biri hirya no hino mu karere byafashije abaturage mu bijyanye n’imibereho myiza yabo, kuri uyu wa mbere taliki ya 02/06/2025, aba banyamakuru batemberejwe ku bitaro bya Butaro Level Two Teaching Hospital, bakaba bari baherekejwe n’abakozi b’Akarere barimo n’umuyobozi w’akarere, Madame Mukamana Solina.
Abari bitabiriye uru rugendo bakaba baratemberejwe igice gishya cy’ibi bitaro cyafunguwe mu mwaka wa 2023, basobanurirwa byinshi ku bijyanye na service zihatangirwa, service zaje zuzuza izahatangurwaga, icyatumye ibi bitaro kuri ubu byarashyizwe ku rwego rwa Level Two Teaching Hospital, Ibitaro byo ku rwego rwa kabiri nk’ibitaro byigisha.
Kuva ku biro bya Komini, kugera ku bitaro bya Kaminuza unyuze ku kigo cya gisirikare no ku kigo nderabuzima gikora nka District Hospital.
Bakigera kuri ibi bitaro, aba banyamakuru bakiriwe na Dr Mpanumusingo Egide, Umuyobozi wa Partners in Health mu Rwanda, Incuti mu buzima, Ishami rya Butaro, umuryango mpuzamahanga ukorana na Leta y ‘U Rwanda hagamijwe kuzamura ireme ry’ubuvuzi bakaba ari n’abafatanyabokrwa mu micingire y’ibi bitaro bya Butaro.
Uyu kandi akaba ari nawe wabatembeje ibi bitaro abasobanurira imikorere ya buri service muzavuguruwe.
Agaruka ku mavu n’amavuko y’ibi bitaro, Dr Egide yabwiye abanyamakuru ko mu mwaka wa 2007 ariho Partners yageze aho i Butaro, bahasanga ikigo nderabuzima gusa maze kubera gahunda yari iriho ya decentralisation, yashyizeho ibirimo uturere nk’uko tutuzi none, hemezwa ko hakubakwa ibitaro by’akarere gashya ka Burera.
Dr Egide yongeyeho ko mu minsi ya mbere havuguruwe ikigo nderabuzima kugira ngo kibe gifasha gukora nk’ibitaro bya District, hanyuma ibikorwa byo kubaka ibitaro bya district bitangira muri 2009.
Nk’uko yakomeje abisobanura, ngo ahubatswe ibi bitaro mbere hari ikigo cya gisirikare maze ku busabe bw’Umukuru w’igihugu, iki kigo cyimurirwa ahandi kugira ngo hubakwe ibikorwa bifitiye akamaro abaturage ba Burera kuko ibi bitaro byari bikenewe cyane ko byabagoraga kugera ku bitaro bya Ruhengeri igihe cyose habaye ibibazo.
Aha hari ikigo cya gisirikare kandi ngo niho hari hubatse ibiro by’icyitwaga Komine Butaro mbere y’urugamba rwo kubohoza igihugu.
Imirimo yo kubaka ibi bitaro ngo yarangiye muri mwaka wa 2011.
Nk’uko Dr Egide yakomeje abivuga, ngo mu mwaka wa 2012 kubera bakiraga abarwayi bafite indwara zitandura (NCDs),mu barwayi bakiraga haje kuzamo n’aba kanseri bahita batekereza ku kuba bashobora kuvura na kanseri niko gufungura ubuvuzi bwa kanseri.
Dr Mpanumusingo yabwiye abanyamakuru kandi ko mu gutangira kuvura kanseri batangiriye ku barwayi 34 batari bafitiye ubushobozi bwo gusuzuma, nta baganga nta n’ibikoresho byabugenewe mu kuyivura ariko buke buke bagiye biyubaka ku buryo kuri ubu bafite abarwayi ba kanseri barenga ibihumbi 18 bakurikirana, abenshi akaba ari abanyarwanda ariko hakaba hari n’abaturuka hanze nka 7% mu bihugu by’U Burundi no mu Burasirazuba bwa Congo.
Dr Egide yakomeje asobanurira abanyamakuru ko nyuma yaho, muri Statut, muri Cv z’ubuvuzi, kubera umwihariko wa kanseri, ibitaro byahise bishyirwa ku rwego rwa kabiri rw’ibitaro byigisha (lever two teaching Hospital) kandi ko nyuma yaho nanone kubera Kaminuza ya UGHE (University of Global Health Equity) ya Butaro yegereye ibi bitaro, harimo kurebwa niba ibi bitaro bitaba ibyo ku rwego rwa Kaminuza.
Nk’uko byakomeje byemezwa na Dr Egide, ngo ibyo kugira ibitaro bya Butaro ibitaro bya Kaminuza birasaba ko hari ibigomba kubanza kuzuzwa, harimo kunoza service ndetse no kuzuza ibisabwa na HEC ( Mineduc), akaba ariyo mpamvu habayeho ibikorwa byo kwagura ibi bitaro, ibikorwa byarangiye muri 2023.
Kwagura inyubako,gushaka inzobere mu bice binyuranye n’ibikoresho bigezweho ngo hatangwe service zo mu rwego rwo hejuru
Ibyo kwagura ibi bitaro byagarutsweho na Dr Egide wemeje ko iki gikorwa cyatangiye mu mwaka wa 2021, kikaza kurangira mu mwaka wa 2023, kikaba cyarakozwe ku bufatanye bwa Parteners in Health ( PIH) na Leta y’ U Rwanda.
Imirimo yo kwagura ibi bitaro yarangiye hongereww ubushobozi bw’ibitaro, umubare w’ibitanda uva kuri 150 ugera kuri 237, hakubwa kabiri ubushobozi bwa chirurgie, hubakwa inyubako igeretse 4, irimo ahaguriwe radiologie , ahakirirwa indembe ndetse n’ibice bibiri by’iyi nyubako byakira abarwayi ba kanseri.
Ku bijyanye n’ibikoresho nkenerwa mu buvuzi bwa kanseri, Dr Egide yavuze ko kuri buri bwoko bwa kanseri hakenewe kumenya ni iyihe cyangwa igeze hehe, akaba ariyo mpamvu bari bakeneye ibikoresho byabugenewe bipima kanseri kugira ngo bagabanye ikiguzi ndetse n’igihe byatwaraga ibyo kohereza gupimisha abarwayi ahandi nka CHUK,.
Ni muri urwo rwego kuri ubu ibi bitaro bifite ibikoresho bigezweho bya Radio ( harimo n’izigendanwa zijyanwa ku bitanda), mammography ikoreshwa hasuzumwa kanseri y’ibere ( ni 3 gusa mu gihugu), scanner, ecographie na Fluoroscopie izaboneka mu minsi ya vuba ifasha abaganga mu gihe babaga bategereye umurwayi.
Ibi bikoresho bikaba byaratumye kubona ibisubizo byihuta ku buryo bisigaye biboneka uwo munsi cyangwa umunsi ukurikiyeho mu gihe hambere byasabaga ibyumweru 2 cyangwa 3.
Ubwiyongere buteye ubwoba bw’abarwayi ba Kanseri bagana ibitaro bya Butaro.
Muri uru ruzinduko rwabo, abanyamakuru biboneye uburemere bw’ikibazo cya Kanseri mu gihugu cyacu, kuko haba mu bitaro by’abana bafite kanseri, haba ahavurirwa abarwaye kanseri bakuru bacumbikiwe ndetse n’ahavurirwa abafata imiti bataha, abanyamakuru biboneye abantu benshi kandi benshi nanone muri bo ubona babaye, bakeneye kwitabwaho by’umwihariko.
Ibi bikaba bigaragaza umubare munini w’abakomeje kubigana ndetse n’ubwiyongere bw’iyi ndwara muri rusange mu gihugu, abagana ibi bitaro bakaba baravuye kuri 34 ubu buvuzi bugitangizwa kugera ku barenga ibihumbi 18 bakirwa kuri ubu.
Iki ninacyo cyatumye abanyamakuru barashatse kumenya impamvu z’ubu bwiyongere n’ikirimo gukorwa ngo buhagarikwe.
Mu kubasubiza Dr Egide yavuze ko kugeza ubu nta mpamvu nyakuri (causes) zitera kanseri ziramenyekana, ko ikizwi gusa ari ibyongera ibyago ( facteurs du risques) byo kuba wafatwa n’uburwayi bwa kanseri, atanga urugero rwa kanseri y’inkondo y’umura yibasira abo mu gitsina gore bakora imibonano mpuzabitsina bakiri bato. Yongeyeho ko kandi bizwi ko inzoga n’itabi biri mubyongera ibyago byo kurwara kanseri z’ubwoko bunyuranye.
Agaruka ku birimo gukorwa ngo hakumirwe ubu burwayi, Dr Egide yavuze ko mu bukangurambaga bukorwa bashishikariza abaturage kwisuzumisha hakiri kare kugira ngo ubu burwayi bube bwatahurwa hakiri kare kuko benshi mu barwayi bakira baza kanseri zarabarenze, bikagorana kubavura mu gihe nyamara imenyekanye hakiri kare bishoboka kubavura bagakira.
Ku bijyane nuko abarwayi ba kanseri bitabwaho kuri ibi bitaro, Dr yavuze ko nubwo ubuvuzi bwa kanseri buhenze, kuri ubu abarwayi bavurirwa ubuntu kandi bakitabwaho kuri buri cyose, haba ku bijyanye n’amafunguro, amacumbi y’igihe gito ku bavurwa bataha, amafranga y’urugendo n’ibindi bya ngombwa nkenerwa ku murwayi, ibi bikorwa byose bikaba bigenerwa ingengo y’imari irenga miliyoni 700 ku mwaka.
Mu Rwanda, kanseri ikomeje kuba ikibazo gikomeye cy’ubuzima. Mu mwaka wa 2024, abantu bagera ku 3000 bahitanywe na kanseri , naho abarwayi bashya baba 5500. Ubwoko bwa kanseri bwibasira Abanyarwanda cyane ni kanseri y’ibere, kanseri y’inkondo y’umura, kanseri ya prostate, ndetse na kanseri y’igifu n’umwijima.
Guverinoma y’u Rwanda yashyize imbaraga mu kuvura kanseri, aho ubu hari ibitaro bitanu bifite ubushobozi bwo kuyivura, harimo CHUB, CHUK, Ibitaro bya Gisirikare i Kanombe, Ibitaro byitiriwe Umwami Faisal, n’ibya Butaro.
Byongeye kandi serivisi z’ubuvuzi bwa kanseri zashyizwe muri Mituweli, bikazafasha abarwayi kubona ubuvuzi bwihuse.

Ibikoresho bigezweho birimo echographie na Scanner mu byagejejwe mu bitaro bya Butaro
Umwanditsi: Musengimana Emmanuel